Šta je grip (influenca)?

Sezonski grip je respiratorna zarazna bolest izazvana humanim virusom influence (A i B) i javlja se u epidemijama. Grip predstavlja značajno opterećenje drustva u pogledu troškova zdravstvene zaštite i izgubljene produktivnosti. Zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje 5 dana (kod dece do 7 dana) .

 

Kako se širi grip (influenca)?

Grip se najefikasnije širi sa osobe na osobu direktnim kontaktom - putem kapcljica prilikom kašljanja i kijanja zaražene osobe. Prenosi se i indirektno, preko ruku ili kada se kapljice iz sekreta nosa i grla nađu na predmetima koje svakodnevno koristimo.

 

Šta je epidemija a šta je pandemija?

Naglo širenje gripa tokom jeseni i zime predstavlja sezonsku epidemiju gripa. Smatra se da zbog visoke zaraznosti od 5% do 15% svetske populacije oboli od gripa. U toku pandemije zaraznost, broj obolelih i smrtnost su znatno veći, a sezonsko javljanje nije jasno ispoljeno.

 

Pandemija gripa A (H1N1) 2009.

Predstavlja širenje zarazne bolesti ljudi uzrokovane novim sojem virusa gripa (tip A, podtip H1N1).Iako su tačno vreme i mesto izbijanja pandemije nepoznati, smatra se da se bolest prvo pojavila u Meksiku,a novi soj virusa je klinički identifikovan 24. aprila 2009. Izolovani slučajevi bolesti su se ubrzo pojavili širom Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Zbog ovakvog razvoja događaja Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 29. aprila podigla nivo pandemijskog stepena pripravnosti na 5. stepen, dok je pandemija zvanično proglašena 11. juna iste godine.Uprkos nivou pripravnosti, SZO je ukazala na to da se većina zaraženih ljudi potpuno oporavlja bez potrebe za medicinskom intervencijom ili antivirusnim lekovima. Od 24. aprila do 6. maja u Meksiku su bile zatvorene sve škole i fakulteti, a takođe su bila odgođena sva javna događanja.. U SAD je bilo zatvoreno preko 400 škola zbog sumnje na grip A (H1N1) među učenicima.

Svetska zdravstvena organizacija i druge referentne institucije periodično izveštavaju o broju obolelih. Do 16. avgusta 2009. virus H1N1 je potvrđen kod 228.921 čoveka, a zabeležena su i 2.084 smrtna slučaja. U Srbiji je u istom periodu, prema podacima Nacionalne referentne laboratorije za respiratorne viruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak”, registrovano 127 slučajeva bolesti.

Prvi potvrđeni slučaj zaraze gripom A (H1N1) se dogodio u gradiću La Glorija u meksičkoj državi Verakruz, kada je 2. aprila 2009. obolio četvorogodišnji Edgar Enrike Hernandez.On se danas smatra „nultim pacijentom“, ali se u međuvremenu potpuno oporavio od posledica zaraze.

Prvi smrtni slučaj se dogodio 13. aprila kada je od disajnih komplikacija umrla žena sa šećernom bolešću iz Oahake.

 

Biološke osobine virusa H1N1

Preliminarna istraživanja su pokazala da uzročnik pandemije gripa A (H1N1) poseduje mešavinu gena četiri virusa: severnoameričkog i evroazijskog svinjskog gripa, severnoameričkog ptičjeg gripa i humanog gripa.
Mešanje gena više sojeva koji napadaju različite vrste dosad nije zabeležen kod virusa koji inficiraju populacije ljudi ili svinja. Ipak, genomi virusa gripa su poznati upravo po tome što se relativno lako rekombinuju jer su raspoređeni na 8 samostalnih molekula RNK.

S obzirom na način prenošenja virusa gripa A (H1N1), preporučuje se pokrivanje nosa i usta papirnom maramicom tokom kašljanja i kijanja i bacanje maramice u kantu za otpatke. Osim toga, stručnjaci savetuju pranje ruku tekućom vodom i sapunom, izbegavanje dodirivanja usta, nosa ili očiju (s obzirom da su to primarna mesta ulaska virusa), redovno provetravanje prostorija u kojima se boravi itd.

SZO za sada ne preporučuje ograničenja u međunarodnom saobraćaju, niti zatvaranje granica. Osobama koje su boravile u zemljama u kojima ima slučajeva obolelih se preporučuje da aktivno prate svoje zdravstveno stanje i da sprovode uputstva i mere koje donose zdravstvene vlasti njihovih država.
Rizik od zaraze nije povezan sa konzumiranjem svinjskog mesa.

 

Simptomi bolesti

Simptomi zaraze gripom A (H1N1) uključuju:

- povišenu telesnu temperaturu

- kašalj

- curenje iz nosa

- bol u grlu

- bolove u mišićima i kostima

- glavobolju

- umor

mučninu i povraćanje.

Neki naučnici tvrde da klinički spektar oboljenja uzrokovanog virusom gripa A H1N1 nije dovoljno jasan, odnosno da će se prava klinička slika znati kada se virus proširi na veći broj ljudi u globalnoj populaciji.

 

Kako da se zaštitimo?

- redovno perite ruke tekućom vodom i sapunom
- pokrijte usta i nos maramicom kada kijate i kašljete
- odmah bacite upotrebljenu maramicu u kantu za otpatke
- ukoliko nemate maramicu pokrijte usta i nos nadlakticom, a ako kinete u dlan odmah operite ruke
- izbegavajte rukovanje, grljenje i ljubljenje ako kijate i kašljete
- ostanite kod kuće kada ste bolesni i pozovite lekara

 

2001-2009 © Tehnička škola Zaječar. Sva prava zadržana.

 e-mail: tehskola@ptt.yu